Alternative flash content

Requirements

Sestre Pohoda Marijina

Sestre Pohoda Marijina su redovnička zajednica koju je ustanovio sveti Franjo Saleški zajedno sa svetom Ivanom de Chantal. Dan ustanovljenja reda je 6. lipnja 1610. u gradiću Annecyju blizu Ženeve. Red je 23. travnja 1618. uspostavljen kao redovnička zajednica s trajnom klauzurom i svečanim zavjetima.

U stoljeću nastanka Sestre Pohoda Marijina bile su vrlo popularne i imale su mnogo novih samostana. U redu je ponikla velika svetica i novi pokretač pobožnosti Srcu Isusovu: sveta Marija Margareta Alacoque. Red sestara Pohoda Marijina i danas je vrlo prihvaćen u svijetu: ima 161 samostan u 33 zemlje svijeta. Najviše imaju samostana u Europi: 103, u Americi 51, u Africi pet i u Aziji dva.

Karizma reda Sestra Pohoda Marijina je potpuno predanje Bogu i bližnjemu, koje se pokazuje u nasljedovanju Isusa Krista, u molitvi i radu. Život se redovnica odvija u klauzuri u kojoj nastoje izgraditi zajednicu ljubavi poput one u nazaretskoj obitelji.

Sestre Pohoda Marijina djeluju u Hrvatskoj već 57 godina. U Zagreb su došle 1. rujna 1947. godine na poziv biskupa Josipa Lacha, da preuzmu brigu za Dom Božje providnosti i za kapelu Corpus Domini. U tom domu osnovale su svoj samostan koji je potvrđen 24. svibnja 1949. godine. U samostanu koji je uz kapelu žive svoju karizmu kontemplativnim životom, kako su je zamislili utemeljitelji sveti Franjo Saleški i sveta Ivana de Chantal.

Sveti Franjo Saleški (1567-1622)

U svom stoljeću sveti Franjo Saleški pokazao se kao svestran pisac, vrstan teolog i duboki mistik. Ubraja se među klasične pisce svjetovne i religiozne literature, a po svom pastoralnom i teološkom radu Crkva ga stavlja među crkvene naučitelje; a po svom dubokom mističnom i duhovnom životu voditelj je mnogih duša svoga vremena.

Franjo potječe iz francuske plemićke obitelji De la Sales. Rodio se 1567. u dvorcu Thorens u pokrajini Savoyja. Po želji roditelja kao najstariji sin trebao je biti baštinik i nasljednik u obitelji. Studirao je u koledžima La Rochu, Annecyju, Clermont u Parizu. U Padovi na sveučilištu doktorirao je pravo. Kad se vratio kući zauzeo je mjesto pravnika u odvjetničkom senatu.

U toku svoga studija doživio je duhovno obraćenje i čuo je poziv: “Ostavi sve i slijedi me”. Roditelji su se protivili njegovoj odluci da slijedi duhovno zvanje svećenika. On je ipak svojom pobožnošću i plemenitim životom pobijedio volju roditelja. Postao je svećenik ženevske biskupije. Zatim je djelovao kao pučki misionar među kalvinima u pokrajini Chablais. Jednostavnim provijedanjem i jasnim izlaganjam katoličkog nauka priveo je mnoge kalvine u Katoličku crkvu.

U 35 godini života imenovan je za biskupa ženevske biskupije. U biskupiji je djelovao pastoralno vrlo aktivno a istovremeno je bio duhovni voditelj mnogim dušama. Prijateljevao je sa svojim suvremenikom svetim Vinkom Paulskim. U iskrenom duhovnom vodstvu Ivane Franciske de Chnatal došao je na pomisao da osnuje redovničku zajednicu sestara kojoj je dao ime Sestre Pohoda Marijina. Umro je u Lyonu 22. prosinca 1622, a ukupan je u Annecyju. Proglašen je svetim 1665. godine. Zaštitnik je novinara, duhovnih pisaca, odgojitelja i učitelja.

Napisao je vrlo poznata duhovna djela: “Uvod u pobožni život”, “Rasprava o Božjoj ljubavi”, “Vježbe u krepostima”, “Nagovori o molitvi” i dr.

Misli svetog Franje Saleškoga

  • Sve za Boga.
  • Poniznost je magnet Srca Božjega.
  • Naša bijeda je prijestolje Božjeg milosrđa.
  • Poniznost i blagost su temelji svetosti.
  • U svom srcu usadi Isusa raspetoga i svi križevi i trnje bit će ti kao ruže.
  • Nasljedujmo blaženu Djevicu Mariju, idimo kao ona, veselo, desno ili lijevo, kamo nas Gospodin hoće voditi.
  • Neka živi Isus čija je smrt pokazala kako je jaka ljubav.
  • Ljubav je među krjepostima ono što je Sunce među planetima; ono im daje njihov sjaj i ljepotu.
  • Jedini je temelj prave pobožnosti ljubav prema Bogu.
  • Radije sve izgubimo, samo ne odvažnost, pouzdanje i dobru volju.

 

Molitva svetog Franje Saleškoga

“Budi hvaljen neizmjerno, dobri i uzvišeni Stvoritelju i Spasitelju! Ti si toliko dobar prema nama, da si s nama podijelio svoju slavu. Tebi se svidjelo, svedobri Gospodine, moje korake na tvoj put privesti, da nikad od njega ne odstupim.”

Sveta Ivana Francisca de Chantal (1572-1641)

Ivana Franciska rodila se 23. siječnja 1572. u Dijonu u Francuskoj u uglednoj plemićkoj obitelji Fremyot. Budući da joj je majka umrla na porodu mlađeg brata, odgojila ju je tetka, majčina sestra. Sa 20 godina udala se za baruna Guy de Chantal. U sretnoj obitelji rodila je šestoro djece od kojih je četvoro ostalo na životu. Muž joj tragično poginuo u lovu, pa je ostala udovica sa četvero malodobne djece. Bila je vrlo brižna majka u odgoju djece, ali isto tako je bila otvorena prema potrebama ljudi napose siromasima i bolesnima.

Prekretnica u njezinom životu dogodila se 1604. godine kad je u dižonskoj katedrali slušala korizmene propovijedi ženevskog biskupa Franje Saleškog. One su je veoma dirnule. U sebi je čula nutarnji glas: “Evo čovjeka kojeg voli Bog i ljudi, u čije ruke položi svoju savjest.” Upoznala se s uglednim biskupom Franjom , duhovno se sprijateljila i nazivala ga “štovanim gospodinom i ocem”. Biskup Franjo je u sebi nosio ideju o osnivanju nove redovničke zajednice koju je povjerio Ivani Franciski de Chantal. Dao je novoj redovničkoj zajednici ime red Sestara Pohoda Marijina, a cilj im je da žive u otvorenom samostanu i posvete se službi bolesnika, siromaha i utamničenika. Zamisao je ostvarena 6. lipnja 1610. a red je potvrđen u svojim pravilima 23. travnja 1618. Konačno je ustrojstvo prema odobrenju Svete stolice je ostalo da sestre žive u trajnoj klauzuri sa svečanim zavjetima.

Redovnička zajednica Sestra Pohoda Marijina bila je u svom vremenu vrlo prihvaćena. Za života Ivane Franciske de Chnatal imala je 87 samostana. Ona je bila prva redovnička poglavarica. Živjela je vrlo sveto. Crkva ju je proglasila svetom 6. srpnja 1767. godine.

Misli svete Ivane Franciske de Chantal

  • Poniznost je ključ Božjeg blaga.
  • Mir duše ne postiže se drugačije nego u borbi sa samom sobom.
  • Sve ono što uznemiruje, treba dobaciti, jer dolazi iz sebeljublja.
  • Jedina naša želja treba biti da se svidimo Bogu.
  • Što više posjedujemo Boga u jednostavnosti duha, to ćemo biti jači.
  • Bog je naše svjetlo. Ona nas vodi, ne bojmo se!
  • Kad Bogu ne bismo ništa drugo rekli osim da ga volimo, bilo bi to dosta, jer Bogu ne treba mnogo riječi.
  • Bog vodi one koji se u njega uzdaju.
  • Neka Bog bude vaša snaga, mir i utjeha.
  • Sve naše djelovanje je molitva, ako nas vodi Bogu.
  • Marija je uzrok radosti na čitavoj Zemlji.
  • Što se više oslobodimo onoga što nije Božje, više će nas ispuniti sam Bog; ne brinimo se za sebe, Bog će se brinuti za nas.
  • Šutnja je majka molitve i čuvarica srca.

(Pavao Crnjac)

 

 

Duhovnost Reda sestara Pohoda Marijina


"U središtu duhovnosti Sestara Pohoda Marijina nalazi se kontemplacija i nasljedovanje Isusa u njegovim poniženjima i skrovitom životu. Sv. Franjo Saleški i sv. Ivana Franciska nisu imali nakanu voditi svoje kćeri do savršenstva laganim putem.Njihovo zemaljsko hodočašće ostvaruje se u zajednici a život u zajednici je vrelo i prilika za odricanje. Svaka koja ima Božji poziv donosi sa sobom svoje sposobnosti ali i svoje pogrješke. Za taj život traži se duh duboke poniznosti i blagosti prema bližnjemu. Dakle, cijelu duhovnost sestara Pohoda Marijina možemo sažeti u ove riječi Gospodinove: “Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca” (Mt 11,29).

Naš je Gospodin dao ovome Redu znak posebne ljubavi, kad mu je povjerio zadaću da širi pobožnost njegovome Presvetom Srcu. Poznata su ukazanja svetoj Margareti Mariji Alacoque u samostanu u Paray-le-Monialu. Još prije tih ukazanja pisala je jedna sestra Pohoda Marijina: “Naš sveti Utemeljitelj osnovao je u Crkvi red, da časti dostojno Srce Isusa Krista u njegovim najdražim krepostima, koje su ujedno temelj pravila i konstitucija reda Pohoda Marijina. Pobožnost Presvetom Srcu divno se slaže s duhovnošću sestara Pohoda Marijina.”

Sveti Franjo predložio je svome redu kontemplaciju i nasljedovanje utjelovljene Riječi, njegovih poniženja u skrivenom životu i na Kalvariji. Bio je potresen neizrecivom ljubavlju Oca i Sina. Govorio je: “Umirući Spasitelj nas je rodio kroz otvor svoga probodenog Srca.” Nije dakle čudno da je tražeći grb za red Sestara Pohoda Marijina, izabrao jedno srce, probodeno dvjema strelicama i okruženo trnovim vijencem. U njega su upisana imena Isusa i Marije.
Treba zaključiti da je sveti Franjo Saleški uveo nešto novo kad je istaknuo prvenstvo ljubavi u nastojanju oko savršenstva. U to vrijeme smatralo se savršenstvo posljedica strogoga života. Držalo se da je ta strogost svetost, a ne samo put do svetosti. Ljudi su mislili da svetost raste na uništenom tijelu. Salezijanska duhovnost odabrala je put zadovoljštine."

S. M. Alojzija Martinčević

 

Podaci za kontakt:
Adresa: Mošćenička 3, 10110 Zagreb, Hrvatska
Telefon: +385 1 3695 242
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Sveta misa
radnim danom u 6,30 sati
nedjeljom i blagdanom u 9 i 17 sati

Euharistijsko klanjanje
svaki dan od 7 do 17 sati

Molitva svete krunice i blagoslov
svaki dan u 16,30 sati

Plan adoracije i nakane
Liturgijski kalendar

Copyright © 2017 Corpus Domini. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).