HODOČAŠĆE: KRIŽNIM PUTOM HRVATSKIH ZAROBLJENIKA: KOČEVJE – GROBIŠČE POD KRENOM

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 04 Rujan 2017 06:32

CORPUS DOMINI

Mošćenička 3, Trešnjevka

10110 Zagreb Tel.: 3695.241

HODOČAŠĆE:

KRIŽNIM PUTOM HRVATSKIH ZAROBLJENIKA:

KOČEVJE – GROBIŠČE POD KRENOM

Subota, 23.rujna 2017.

PROGRAM:

7.00 POLAZAK ispred kapele Corpus Domini, Mošćenička 3

Zagreb -Delnice (106 km)

U Republici Sloveniji: granični prijelaz Petrina

Kaptol-Stalcerski Preval – Kočevje (31 km)

Kočevje – Baza 20 – Grobišče pod Krenom:

Posjet: Grobišče pod Krenom: križni put i kapela

Sveta misa u kaplici.

Povratak u Kočevje i put prema Delnicama

Delnice – Zagreb

Dolazak u Zagreb oko 20 sati

Ponijeti sa sobom putovnicu, kišobran i jelo. Duhovno vodstvo don Pavao Crnjac, rektor

Hodočašće: Križnim putom hrvatskih zarobljenika: Kočevje: Grobišče pod Krenom

U Kovčevski Rog su krajem svibnja i početkom lipnja 1945. godine dovedene žrtve iz Bleiburga...Prema svjedočenjima u Kočevskom Rogu, likvidirano je oko 40.000 Hrvata, oko 5.000 slovenskih domobrana i nekoliko tisuća Srba i pripadnika drugih narodnosti. Dovodili su ih iz Bleiburga preko Jesenica u logor Šentvid kod Ljubljane. U tom logoru razvrstavali su ih po narodnostima i u tri posebne kategorije u A, B i C. Svrstavanje u B. i C. kategoriju značilo bi smrt. Poslije toga su ih vlakovima odvozili u Kočevje. Prema nekim saznanjima prevozili su oko 8 tisuća osoba dnevno. Sa željezničke stanice odvodili su ih na područje Kočevskog Roga gdje su noću obavljali likvidacije sve do sredine lipnja 1945. godine.

Kočevski Rog su izabrali zbog poznavanja terena. Na tom području u ratu je bilo sjedište rukovodstvo Oslobodilačke fronte i vrh CK komunističke partije Slovenije. Sjedište je bilo u Bazi 20. Likvidacije su vršili dragovoljci 11. Dalmatinske brigade, 26. Dalmatinske divizije Jugoslavenske armije. U drugoj polovini svibnja 1945. godine u tu jedinicu došla je povjerenica Milja (Milka Planinc) i tražila je dragovoljce za likvidacije »bandita«. Obećala je velike nagrade, odlikovanja a potom dragovoljce odvela u Kočevski Rog. Danas znamo, da joj je desna ruka bio Simo Dubaić. U Kočevju su pripadnike dragovoljaca 11. dalmatinske brigade dočekali slovenski partizani koji su ih razvozili u teško dostupna područja puna prirodnih jama. O tome je mnogo u „Hrvatskom slovu“ pisao istraživač Zoran Božić. Posebno o Milki Planinc, kao sotonskoj povjerenici.“Ona je bila obdarena maštom sotonskog stručnjaka za mučenje i ubijanje ljudi. Ona je masovne likvidacije pretvorila u sotonsko ubijanje.”, piše Zoran Božić.

Povjerenica Milja, napisao je Zoran Božić prema izjavi dragovoljca 11. dalmatinske brigade, partizana Jure, je živim žrtvama zabijala čavao u glavu i pri tome govorila: »Da li sam ti konačno izbila iz glave Nezavisnu Hrvatsku državu?« Drugi njen specijalitet se zvao slano hrvatsko srce. Nakon četiri jaka udaraca sjekirom u području prsa u obliku četverokuta, izvukla bi srce i vukla ga po podu.

Osuda komunističkih zločina: Parlamentarna skupština Vijeća Europe osudila zličin komunizma rezolucijom od 27.6.1996, i 25.01.2006. Hrvatski sabor donio Deklaraciju o osudi zločina komunizma 30.06.2206. Državni zbor Rep. Slovenije donio 2003. Zakon o vojnim grobištima. Europski parlament proglašava svojom rezolucijom od 2.4.2009: 23. kolovoz za dan spomena žrtava komunizma. Prema Zakonu o blagdanima prvi put ove 2011. godine obilježen spomen žrtava komunizma i ostalih totalitarizama. Komsije „Iustitia et pax“: Hrvatske, BiH i Slovenije: 13.5.2008 donose zajednički zahtjev: Otkriti istinu o žrtvama komunističkog zločina. Utvrditi njihov identitet. Obilježiti prikrivena grobišta. Zločini ne zastarijevaju. Ali također potrebno tražiti put pomirenja i praštanja.