Alternative flash content

Requirements

PROSLAVA SVETKOVINE TIJELOVA

CORPUS DOMINI
corpusdomini.hr
Mošćenička 3
Trešnjevka, 10110 Zagreb

TIJELOVO 
SVETKOVINA TIJELA I KRVI KRISTOVE

Četvrtak 30. svibnja 2013
Euharistija u Godini vjere
70 godina sveudiljnog klanjanja
SVETE MISE NA SVETKOVINU:
U 7 sati: predovdi don Pavao Crnjac, rektor
U   9 sati: predvodi vlč. Damir Bačun, župnik svetog Marka Križevčanina
18.30 sati: predvodi: preč. Robert Šreter, ravnatelj „Kršćanske sadašnjosti“
Pjeva mješoviti zbor „Corpus Domini“.
Imamo adoraciju cijeli dan umjesto tijelovske procesije
.

TRODNEVNICA:
Pripremu za svetkovinu predvodi:
 Fra Branko Lipša, kapucin, župnik sv. Mihaela u Dubravi

Prvi dan: ponedjeljak, 27. svibnja u 18.30 sati:
Pjeva zbor mladih „Corpus Domini“

Drugi dan: utorak, 28. svibnja u 18.30:
Pjeva zbor Interdijecezankog sjmeništa sa Šalate
Treći dan: srijeda, 29 . svibnja u 18.30:
Pjeva zbor mladih „Apostoli mira“ iz župe Mažarevo.
Poslije mise koncert duhovnih pjesama.

DOĐITE, PROSLAVIMO DAN NAŠEG ZAJEDNIŠTVA!

 

 

EUHARISTIJA - IZVOR I VRHUNAC CRKVENOG ŽIVOTA
1324 "Euharistija je `izvor i vrhunac svega kršćanskog  života. Ostali sakramenti, kao i sve crkvene službe i djela apostolata, tijesno su povezani s Euharistijom i prema njoj su usmjereni. Presveta Euharistija naime sadrži svekoliko duhovno dobro Crkve, to jest samoga Krista - našu Pashu".
1325 "Euharistija primjereno označuje i čudesno ostvaruje zajedništvo života s Bogom i jedinstvo Božjeg naroda, na čemu se temelji sama Crkva. U njoj jest vrhunac kako djelovanja kojim Bog u Kristu posvećuje svijet, tako i bogoštovlja koje ljudi iskazuju Kristu i po njemu Ocu u Duhu Svetom".
1326 Konačno, euharistijskim slavljem mi se već pridružujemo nebeskoj liturgiji i unaprijed kusamo vjernički  život kada Bog  bude sve u svima.
1327 Ukratko, Euharistija je sažtak i ukupnost naše vjere: "Naš se način mišljenja slaze s Euharistijom, a Euharistija sa svoje strane potvrđuje nas način mišljenja".
II. Kako se ovaj sakrament zove?
1328 Neiscrpno bogatstvo ovog sakramenta izražava se u različitosti njegova nazivlja. Svako naime od njih doziva u svijest neke njegove vidike. Naziva se:
Euharistija - jer je čin zahvaljivanja Bogu. Riječi eucharistein (Lk 22,19; 1 Kor 11,24) i eulogein (Mt 26,26; Mk 14,22) podsjećaju na židovske blagoslovne molitve koje - napose one izgovorene za objedom - navješćuju čudesna Božja djela: stvaranje, otkupljenje i posvećenje.
1329 Gospodnja večera- jer se radi o večeri koju je Gospodin blagovao s učenicima u predvečerje svoje muke, i o predokusu svadbene gozbe Jaganjčeve u nebeskom Jeruzalemu.
Lomljenje kruha - jer je taj obred, izrazit za zidovsku gozbu, obicavao vrsiti Isus kada je kao predsjedatelj stola blagoslivljao i dijelio kruh,posebno na Posljednjoj veceri.I po tom cinu ucenici su ga nakon uskrsnuca prepoznali,a prvi ce krscani upravo tim izrazom nazivati svoje euharistijske sastanke. Tako su naznacavali da svi koji blaguju od istoga razlomljenog kruha, Krista, ulaze u zajednistvo s njim i u njemu tvore samo jedno tijelo.
Euharistijski sastanak ili zbor (synaxis) - ukoliko se Euharistija slavi u skupu vjernika, vidljivom izrazu Crkve.
1330 Spomen-čin Gospodnje smrti i uskrsnuca. Sveta Žrtva - jer uprisutnjuje jedincatu žrtvu Krista Spasitelja, a uključuje i prinos Crkve; ili također sveta misna žrtva, "žrtva zahvalna" (Heb 13,15), duhovna žrtva, žrtva čista i sveta, jer ispunja i nadilazi sve žrtve Starog saveza. Sveta i božanska Liturgija - jer sva liturgija Crkve nalazi svoje srediste i najzgusnutiji izraz u slavlju ovoga sakramenta; u tom smislu naziva se i slavlje Svetih otajstava. Govori se i o Presvetom sakramentu, jer je Euharistija sakrament nad sakramentima; tim se izrazom označuju euharistijske prilike čuvane u svetohraništu. (KKC 1324-1330)
 

arhiva_novosti

Sveta misa
radnim danom u 6,30 sati
nedjeljom i blagdanom u 9 i 17 sati

Euharistijsko klanjanje
svaki dan od 7 do 17 sati

Molitva svete krunice i blagoslov
svaki dan u 16,30 sati

Plan adoracije i nakane
Liturgijski kalendar

Copyright © 2017 Corpus Domini. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).