SPOMEN 70 GODINA POSVETE CORPUS DOMINI

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 10 Srpanj 2011 20:29

U srijedu 20. Srpnja obilježava se spomen 70 godina posvećenja kapele Corpus Domini. Svečanost u tom danu su dvije mise u 6.30 i u 18.30. sati. Svetu misu na večer će služit će mons. dr. Juraj Kolarić, predstojnik ureda za kulturu i crkvena kulturna dobra.

Na taj dan prije 70 godina kapelu je posvetio biskup Josip Lach, duhovnika Društva Presvetog Oltarskog Sakramenta. Taj dan svečanost je bila velika jer je Društvo POS nekoliko desetljeća planiralo graditi svoj dom i u njemu kapelu posvećenu euharistijskom Spasitelju. U sagrađenom domu koji je nosio naziv ispisan na zgradi „Dom Božje Providnosti“ bile su smještene djevojke koje su pohađale obrtničke škole a dopodne u dvorištu je bio oratorij za djevojčice. Dom Božje Providnosti je na taj način bio duhovni centar u ovom dijelu Trešnjevke za koju su tadašnji komunistu imali naziv „crvena Trešnjevka“. Nadbiskup Stepinac je tu glasinu razbio upravo ovom inicijativom duhovnog euharistijskog središta. Istovremeno se gradila crkva sv. Marka Križevčanina koje je bila posvećene nekoliko mjeseci kasnije. akon toga je bila svečana akademija. Kapela Corpus Domini je uređena u stilu kapela tada poznate benediktinske škole sakralne umjetnosti iz Beurona. Naglašavano je posebno da se ona podiže na spomen 1300 godina krštenja Hrvata koja se te godine svečano obilježavala. Unutrašnjost kapele je bila potpuno dovršena sa svim freskama i oltarom. Budući da susjedni stanovnici iz Mošćeničke i Veprinačke ulice, koji su mahom bili  prognanici iz Istre, nisu bili u financijskoj mogućnosti za gradnju, kapelu su gradili sponzori, dobrotvori iz grada Zagreba i izvan njega. Papa Pio XII. poklonio je veliku fresku u svetištu, a freske anđela poklonila je dobrotvorka Zora Vasić, oltar je poklonio kanonik Korenić, urednik Katoličkog lista, sam nadbiskup Stepinac je poklonio pričesnu ogradu, ispovjedaonicu biskup Salis Sewis, medaljone Milka Trnina, poznata operna diva. Unutrašnjost kapela je bila u svom potpunom sjaju. Sve freske imale su euharistijsku poruku počevši od golemog sunca, simbola euharistije,  u svetištu pa do liturgijskih anđela i vitraja na prozorima. Dvije godine kasnije nadbiskup Alojzije Stepinac pozvao je kler i Božji narod posebnom okružnicom na vječnu adoracija pred Presvetim za okončanje drugog svjetskog rata i da Zagreb bude očuvan od razaranja. On je sam osobno na prvi petak  l. listopada 1943. započeo vječno klanjanje, nazvano sveudiljno klanjanje. Zamisao nadbiskupa Alojzija Stepinca vjerno je poslije rata podržavao biskup Josip Lach koji je u teškim vremenima našao sestre Pohoda Marijina i 1947. povjerio im na trajno zgradu i kapelu Corpus Domini. Svakako da su vječnu adoraciju podržali nasljednici nadbiskupa Stepinca, koji su podupirali samostan sestara Pohoda Marijina i uvijek postavljali rektora kapele. To je učinio prvi nasljednik kardinal Franjo Šeper, koji je sam nekoliko godina ranije bio rektor kapele, zatim kardinal Franjo Kuharić i kardinal Josip Bozanić koji je prošle godine osobno predvodio svetu misu u njoj.   Na dan posvećenja na Večernjoj poslije posvete nazočio je i nadbiskup Alojzije Stepinac a na spomen ove velike godišnjice obnovljen je cijela zgrada sada samostan sestara Pohoda Marijina. U kapeli su postavljeni vitraji na prozorima koji su bili slobodni. Vitraje je oslikao  akademski slikar Branimir Dorotić sa suradnicima. Njih je svečano blagoslovio mons. Juraj Jezerinac, vojni vikar, na blagdan Tijelova 23. lipnja ove godine. (P.C.)