Alternative flash content

Requirements

Pismo zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića za početak Jubileja milosrđa

8.12.2015.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je 25. studenoga 2015. godine pismo svećenicima, redovnicima i redovnicama povodom početka Jubileja milosrđa:

POČETAK JUBILEJA MILOSRĐA


Draga subraćo svećenici, redovnici i redovnice!

Papa Franjo obradovao nas je viješću da ćemo moći biti dionici Svete godine milosrđa. To je izvanredni jubilej koji će započeti na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2015. godine. Na taj će dan Sveti Otac na bazilici sv. Petra u Vatikanu otvoriti Sveta vrata, Vrata milosrđa.
Na Treću nedjelju došašća, 13. prosinca, Vrata milosrđa će, po Papinoj želji, biti otvorena u partikularnim Crkvama posebnim obredom i slavljima u katedralama diljem svijeta. Te će nedjelje i u našoj zagrebačkoj prvostolnici biti otvaranje Jubileja milosrđa. U zajedništvu s pomoćnim biskupima i našim prezbiterijem predvodit ću obred otvaranja Vrata milosrđa i euharistijskoslavlje, s početkom u 10 sati.
To je slavlje oblikovano kao postajno slavlje.
Na početku ćemo se okupiti uvanjskom atriju Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa, gdje će biti postajna liturgija. Iz Bogoslovije ćemo se procesijski uputiti prema ulazu u katedralu, gdje će biti sam obred otvaranja Vrata, nakon kojega ćemo proslaviti euharistiju, s posebnim naglaskom na spomen krštenja.
Molim vas da s tim slavljem upoznate vjernike te ih pozovete na slavlje u katedralu. I sve vas pozivam da se, prema pastoralnim mogućnostima, odazovete u zajedništvo toga znakovitog početka Jubileja.
Uz našu prvostolnicu, koja u cjelokupnome životu Nadbiskupije ima središnje mjesto,
odredio sam da tijekom Jubileja milosrđa posebno jubilejsko značenje imaju još tri crkve: 1. Nacionalno marijanska svetište Majke BožjeBistričke u Mariji Bistrici; 2. Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu; 3. župnacrkva Presvetoga Trojstva uKrašiću, te svaka župna crkva u Zagrebačkoj nadbiskupiji na dan proslave zaštitnika župe.
U tim će crkvama početak Jubileja biti proslavljen
na Četvrtu nedjeljudošašća, 20. prosinca 2015. godine, a slavlja će predvoditi pomoćni biskupi i to prema sljedećemu rasporedu: mons. Valentin Pozaić u Mariji Bistrici; mons. Ivan Šaško u Karlovcu te mons. Mijo Gorski u Krašiću. I za ta vas slavlja molim da pozovete vjernike pojedinih područja da se na njih odazovu, a i svećenici, prema mogućnostima, neka se pridruže u koncelebraciju.
Osim Svetih vrata,
tradicionalna su jubilejska obilježja hodočašća ioprost. Željeli bismo da i ovaj Jubilej živi darove hodočašća i oprosta. Zato sve vas pozivam da na razini dekanata organizirate jubilejska hodočašća, to jest da se svećenici, a osobito župnici u dekanatu, dogovore u koju će crkvu tijekom Jubileja povesti na hodočašće svoje vjernike. O tome će trebati pravovremeno obavijestiti rektorat katedrale, odnosno rektore svetišta i župnika naznačenih jubilejskih crkava.

Iz riznice duhovnih dobara Crkve u Jubileju posebno mjesto ima oprostkoji se odnosi na vremenitu kaznu. Budući da je u Jubileju riječ o nastojanju oko svetosti i čistoće duše, na tome je putu od velike koristi dar oprosta što ga Crkva, snagom koju joj je dao Krist, pruža svima koji ispune tražene uvjete. Upoznajte vjernike s tim darom i objasnite im važnost, kao i uvjete primanja oprosta. »Živjeti oprost u Svetoj godini znači pristupiti Očevu milosrđu sa sigurnošću da se njegovo oproštenje proteže na sav vjernikov život« (Papa Franjo, Lice milosrđa, br. 22).
Potpuni oprost vremenite kazne za grijehe može se odnositi na vlastite grijehe, ali i na duše pokojnih. Da bi se primio oprost, Crkva upozorava da je potrebno:
1. ispovjediti se; 2. pričestiti se; 3. izmoliti molitve na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u jubilejsku crkvu. To mogu biti molitve: Vjerovanje, Oče naš, ZdravoMarijo(ili drugi marijanski zazivi) Slava Ocu. Potaknite vjernike da čine tjelesna i duhovna djela milosrđa, odnosno da budu karitativno zauzeti.
Oni vjernici
koji zbog bolesti ili nekih drugih ozbiljnih razloga ne moguizaći iz kuće mogu primiti potpuni oprost, ako - sjedinjeni u duhu i u mislima s vjernicima na dotičnim mjestima, naročito onda kada se putem sredstava društvenoga komuniciranja prenose liturgijska slavlja iz neke jubilejske crkve - izmole Oče naš, Vjerovanje ili neku drugu molitvu, prikazujući svoje trpljenje i teškoće na nakane koje su za Crkvu posebno važne u Svetoj godini milosrđa.
Sve vas, subraća svećenici, posebno pozivam da u svome služenju i sami budete svjesni koliko je nama potrebno milosrđe, te da s tim raspoloženjem budete neumorni
donositelji i širiteljimilosrđa u susretu s ljudima. Osobito pak budite revni službenici sakramenta pomirenja, kako bi ljudi po nama lakše susreli Lice milosrdnoga Oca. I ovimvasputem pozivam da u svojim župama jasno naznačite kada i gdje sevjernici mogu redovito ispovjediti.
Želim vam blagoslovljene dane došašća, vremena koje je lijepa prigoda za prepoznavanje milosrdnoga Boga koji nam dolazi ususret, te na sve vas zazivljem zagovor Presvete Bogorodice Marije, svetog Josipa i blaženog Alojzija Stepinca.
Sve pozdravljam u Gospodinu.


Vaš nadbiskup,

Josip kardinal Bozanić, v. r.

++++

 

10 STVARI KOJE SU VAM MEDIJI PREŠUTJELI

O NOVOJ ENCIKLICI PAPE FRANJE

VAŽNI DIJELOVI ENCIKLIKE ‘LAUDATO SI“

10 stvari koje su vam mediji prešutjeli o novoj enciklici pape Franje.

Papa Franjo nedavno  je objavio svoju drugu, “ekološku” encikliku “Laudato si’” (Hvaljen budi). Donosimo neke ulomke Papine enciklike koje je većina medija vjerojatno izostavila iz svojih izvještaja i komentara.

1. Transdženderizam – ideologija roda

„Prihvaćanje našega tijela kao Božjeg dara od životne je važnosti kako bismo bili otvoreni i prihvatili čitav svijet kao dar našeg Oca i kao svoj dom, jer se razmišljanje kako imamo apsolutnu moć nad našim vlastitim tijelima vrlo često pretvara u razmišljanje kako imamo apsolutnu moć nad stvorenjem. Učeći prihvatiti svoje tijelo, brinuti se za njega i poštivati njegov najdublji smisao, neophodan je element svake autentične ljudske ekologije. Također, vrednovanje tijela u njegovoj ženskosti ili muškosti neophodno je želimo li moći prepoznati same sebe u susretu s onime tko je drugačiji. Tako možemo radosno prihvatiti specifične darove drugog muškarca ili žene, djelo Boga Stvoritelja, te ostvariti uzajamno obogaćenje. Nezdrava je sklonost koja traži ‘ukidanje spolne razlike jer se s njome više ne zna suočiti’. (155)

2. Relativizam

U nedostatku objektivnih istina ili temeljnih načela drugačijih od zadovoljenja naših vlastitih želja i trenutnih potreba, čime možemo ograničiti trgovinu ljudima, organizirani kriminal, trgovinu drogom, tržište krvavih dijamanata ili krzna ugroženih životinja? Ne opravdava li se istom relativističkom logikom trgovina organima siromašnih u svrhu preprodaje ili eksperimentiranja i eliminacija djece jer nisu ono što su roditelji očekivali? (123)

3. Konzumerizam – potrošački mentalitet

Mnogi ljudi svjesni su kako trenutni razvoj i sve veća količina stvari i užitaka ne donose smisao i radost ljudskom srcu, no ipak ne uspijevaju odoljeti onome što tržište pred njih stavlja. U onim zemljama koje bi trebale pokretati najveće promjene potrošačkih navika, mladi ljudi imaju novi ekološki senzibilitet i širinu duha, te mnogi od njih čine čudesne napore kako bi zaštitili okoliš. Istovremeno, oni odrastaju u okruženju krajnjeg konzumerizma i obilja koje im onemogućava razviti drugačije navike. (209)

 

4. Uređaj kao mobitel i sl.

Budući da tržište nastoji promicati krajnji konzumerizam – potoršački mentalitet -  kako bi prodavalo svoje proizvode, ljudi vrlo lako bivaju uhvaćeni u vrtlog nepotrebnih kupovanja i trošenja. Prisilno nametani potrošački mentalitet primjer je kako tehno-ekonomska paradigma djeluje na ljude. Romano Guardini već je ovo predvidio: “Prosječan čovjek lako prihvaća tehničke uređaje - gadgete ( mobitel, tablet, USB  i sl) i tehnologije koje nameću strojna proizvodnja i apstraktno planiranje; oni su oblici samog života. U manjoj ili većoj mjeri, prosječan čovjek uvjeren je da je njegovo prilagođavanje opravdano i razumno.”

Ova paradigma ljude navodi da vjeruju kako su slobodni sve dok imaju slobodu konzumiranja. Ali oni doista slobodni su manjina koja ima financijsku i ekonomsku moć. Usred ovog kaosa, postmoderno čovječanstvo još uvijek nije ostvarilo novu samosvijest sposobnu ponuditi vodstvo i smjer, a ovaj nedostatak identiteta izvor je tjeskobe. (203)

5. Scijentizam

Mnogi problemi današnjega svijeta proizlaze iz ponekad nesvjesne težnje učiniti znanstvene i tehnološke metode i ciljeve epistemološkom paradigmom koja oblikuje živote pojedinaca i djelovanje društva. Posljedica primjene ovog modela na čitavu stvarnost, ljudsku i društvenu, očituje se u ugrožavanju okoliša, no riječ je o jednom od znakova redukcionizma koji utječe na sve vidove ljudskog i društvenog života. (107)

 6. Obitelj

Temeljno načelo općeg dobra leži u poštivanju ljudske osobe kao takve, obdarene temeljnim i neotuđivim pravima usmjerenima njegovom ili njezinom cjelovitom razvoju… Ovdje bih istaknuo veliku važnost obitelji, koja je „mjesto u kojemu život – Božji dar – biva primjereno prihvaćen i zaštićen od mnogih napada kojima je izložen, te se može razvijati u skladu s onim što utemeljuje autentični ljudski razvoj. Suočena s tzv. kulturom smrti, obitelj je središte kulture života“ |149| U obitelji učimo iskazati ljubav i poštovanje prema životu; učimo se ispravnoj uporabi stvari, redu i čistoći, poštovanju lokalnog ekosustava i brizi za sva stvorenja. U obitelji primamo cjeloviti odgoj, koji nam omogućava skladan rast prema osobnoj zrelosti. U obitelji učimo tražiti bez zahtijevanja, govoriti ‘hvala’ kao izraz autentične zahvalnosti za ono što nam je dano, kontrolirati agresivnost i pohlepu, te tražiti oproštenje ako smo učinili nešto loše. Ove jednostavne geste iskrene ljubaznosti pomažu nam stvarati kulturu suživota i poštovanja onoga što nas okružuje. (213)

 7. Bacanje hrane

Osim toga, znamo da se otprilike trećina proizvedene hrane baci, a „bacati hranu isto je što i krasti je sa stola siromašnih“. (50)

8. Kontrola rađanja

Umjesto rješavanja problema siromašnih i razmišljanja o tome kako svijet može biti drugačiji, neki mogu jedino predložiti smanjenje nataliteta. S vremena na vrijeme, zemlje u razvoju suočavaju se s raznim oblicima međunarodnog pritiska što dovodi do, ukoliko se želi prihvatiti ekonomska pomoć, prihvaćanja politike „reproduktivnog zdravlja“.(50)

 

9. Stanovništvo

Ipak, „iako je istina da nejednaka raspodjela stanovništva i raspoloživih resursa stvara prepreke za razvoj i održivo korištenje okoliša, mora se ipak priznati da je demografski rast u potpunosti uskladiv s integralnim i zajedničkim razvojem“. Kriviti rast stanovništva umjesto ekstremni i selektivni konzumerizam od strane nekih, jedan je od načina odbijanja suočavanja s problemima. (50)

10. Euharistija

 „Upravo u euharistiji sve što je stvoreno pronalazi svoje najveće uzvišenje. Milost, koja se teži manifestirati opipljivo, pronalazi nenadmašiv izraz kada je sam Bog postao čovjekom i sam sebe predao kao hrana za svoja stvorenja. Gospodin, u vrhuncu otajstva Utjelovljenja, odlučio je doći u naše intimne dubine kroz fragment materije. Ne dolazi odozgor, već iznutra, da bismo ga mi mogli naći u ovom našem svijetu. U Euharistiji je punina već postignuta; to je živo središte svemira, prepuna jezgra ljubavi i nepresušnog života. Pridružen utjelovljenom Sinu, prisutnom u Euharistiji, cijeli svemir zahvaljuje Bogu. Doista, Euharistija je sama po sebi čin kozmičke ljubavi: “Da, kozmičke ljubavi! Jer čak i kada se slavi na skromnim oltarima zemaljskih crkvi, Euharistija je uvijek na neki način slavljena na oltaru svijeta“. Euharistija pridružuje nebo i zemlju; ona obuhvaća i prodire sve stvoreno. Svijet koji je izašao iz Božje stvarateljske ruke, vraća se Njemu svetim i nepodijeljenim slavljenjem … “(236)

Izvor: narod.hr/bitno.net

arhiva_aktualne_teme

Sveta misa
radnim danom u 6,30 sati
nedjeljom i blagdanom u 9 i 17 sati

Euharistijsko klanjanje
svaki dan od 7 do 17 sati

Molitva svete krunice i blagoslov
svaki dan u 16,30 sati

Plan adoracije i nakane
Liturgijski kalendar

Copyright © 2017 Corpus Domini. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).