Alternative flash content

Requirements

MISIJE U GRADOVIMA u gradu ZAGREBU

GLAVNE SMJERNICE INICIJATIVE MISIJE U GRADOVIMA U ZAGREBAČKOJ NADBISKUPIJI
"Nakana je ući dublje u življenje vjere, osobito pomoću ispovijedi i kateheze, zahvatiti sva područja života te otkrivati sve ono što vjera unosi u način življenja, pomažući svima koji su privučeni Kristom i kršćanstvom, da ga susretnu u Crkvi, u zajednici vjernika", rekao je kardinal Bozanić na susretu arhiđakona i dekana Zagrebačke nadbiskupije
Pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića održan je u ponedjeljak 6. veljače u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, susret arhiđakona i dekana Zagrebačke nadbiskupije, na kojem su predstavljene glavne smjernice pastoralne inicijative Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, nazvane Misije u gradovima, s posebnim osvrtom na način njihove realizacije u Zagrebačkoj nadbiskupiji, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Na susretu koji je započeo molitvom Srednjeg časa, sudjelovali su zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, arhiđakoni i dekani Zagrebačke nadbiskupije, predstojnici pastoralnih ureda Nadbiskupskoga duhovnog stola te predstavnici Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva i Hrvatskoga katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara.
Kardinal Bozanić naveo je značenje inicijative Misije u gradovima, izrazivši radost što je među 12 europskih gradova obuhvaćenih tom inicijativom i glavni grad Hrvatske, Zagreb. Podsjetivši da papa Benedikt XVI. posebno ističe važnost nove evangelizacije, kardinal je rekao da je ponajprije potrebno osvježiti ono što već postoji u pastoralnoj praksi Crkve, jer to često nije dovoljno prisutno u životu kršćana našega doba. "Nova evangelizacija upravo cilja na ljude i prostore do kojih je došla vijest o Isusu Kristu, ali koji često žive kao da Krista ne poznaju", rekao je kardinal Bozanić, pojasnivši da je u tom kontekstu nove evangelizacije Sveti Otac najavio "Godinu vjere" koja će započeti 11. listopada, u prigodi 50. obljetnice završetka Drugoga vatikanskoga koncila, i trajati do 24. studenoga 2013. godine. Istodobno se obilježava i 20. obljetnica objavljivanja Katekizma Katoličke Crkve iz 1992. godine. "Tako, u znaku dokumenata Drugoga vatikanskog koncila, koji žele predstaviti cjeloviti sadržaj vjere čovjeku današnjice, i u znaku Katekizma Katoličke Crkve, koji sadrži vjeru izraženu u obliku katekizma, Sveti Otac želi potaknuti da ta dva dokumenta, na poseban način u ovom razdoblju budu u našim rukama, da ih razmatramo i shvatimo", istaknuo je kardinal Bozanić, rekavši da je inicijativa Misije u gradovima usredotočena na korizmu i na katedralu - majku svih crkava u nadbiskupiji. Katedrala je i simbol grada Zagreba, ona skuplja i čuva memoriju Crkve zagrebačke, istaknuo je kardinal.
"Misije u gradovima događat će se tijekom korizme, povlaštenog liturgijskog vremena u kojem su vjernici pozvani posvijestiti si važnost svojeg kršćanskog poslanja. Izvornost te inicijative očituje se u jedinstvu mjesnih Crkava i istodobnosti u ostvarivanju poslanja i davanju konkretnih znakova, koji će svoje ishodište imati u katedralama zbog njihova velikog simboličkog značenja s tendencijom da se prošire na župne zajednice cijele Nadbiskupije te da se ojačaju i nadopune već postojeće inicijative. Nakana je ući dublje u življenje vjere, osobito pomoću ispovijedi i kateheze, zahvatiti sva područja života te otkrivati sve ono što vjera unosi u način življenja, pomažući svima koji su privučeni Kristom i kršćanstvom, da ga susretnu u Crkvi, u zajednici vjernika", pojasnio je kardinal.
Osvrnuo se i na knjižicu pod naslovom "Missio Metropolis 2012" spomenutog Papinskog vijeća, u kojoj se nalazi tekst Evanđelja po Marku na jezicima gradova koje ta inicijativa obuhvaća, pa tako i na hrvatskom jeziku.
Konkretne pastoralne smjernice u sklopu inicijative Misije u gradovima predstavio je biskup Šaško. Istaknuo je da će se one očitovati u čitanju i razmatranju Evanđelja po Marku, koje se čita u ciklusu B liturgijske godine, zatim po katehezama, slavlju sakramenta ispovijedi te u određenom karitativnom znaku kršćanske blizine u odnosu prema potrebnima. Kateheze će biti posebno usmjerene na katekumene, mlade, zaručnike, vjeroučitelje i katehete, zdravstveno osoblje, sportaše i branitelje.
Susreti za mlade Zagrebačke nadbiskupije održavat će se tijekom pet korizmenih nedjelja u zagrebačkoj katedrali. Euharistijsko slavlje u 18 sati, s prigodnom homilijom i katehezom, predvodit će kardinal Bozanić.
Svakog utorka, u okviru već uobičajene korizmene pastoralne prakse u katedrali, u 17.30 sati bit će pobožnost križnoga puta nakon koje će u 18 sati, euharistijsko slavlje predvoditi jedan od pomoćnih zagrebačkih biskupa. Tom će prigodom biskupi održati kateheze u sklopu homilije za sljedeće skupine vjernika: 28. veljače za zaručnike; 6. ožujka za vjeroučitelje i katehete; 13. ožujka za zdravstveno osoblje; 20. ožujka za sportaše i 27. ožujka za branitelje.
Povezanost župa grada Zagreba, u sklopu inicijative Misije u gradovima očitovat će se u molitvenom hodu hodočasničkog križa bl. Alojzija Stepinca, kojega je on na hodočašću u Svetu zemlju godine 1937. osobno nosio. Križ će biti predan u katedrali, odakle će se nositi u dekanate, gdje će se u određenim crkvama odvijati pobožnosti čašćenja križa. Križ bl. Alojzija Stepinca nosit će se i na završnom slavlju križnoga puta na Cvjetnicu na Ksaveru, koje tradicionalno predvodi zagrebački nadbiskup.
Budući da je u središtu inicijative Misije u gradovima Evanđelje po Marku, tijekom četiriju korizmenih srijeda u zagrebačkoj katedrali čitat će se odlomci iz tog evanđelja, s egzegetskim tumačenjima, uz sudjelovanje čitača iz svijeta kulture.
Petkom će se tijekom korizme u zagrebačkoj katedrali u 17 sati organizirati pokornička bogoslužja s ispitom savjesti, što se preporučuje i u svim župama nadbiskupije.
U četvrtak 15. ožujka kardinal će se susresti s redovnicama grada Zagreba, a u četvrtak 29. ožujka s katekumenima. U utorak 27. ožujka održat će se susret s umjetnicima, a uz Dan sredstava društvenih komunikacija u svibnju i susret s medijskim djelatnicima.
(IKA)

+++

MSIJE U GRADOVIMA
KALENDAR DOGAĐANJA U ZAGREBAČKOJ PRVOSTOLNICI I U NADBISKUPIJI TIJEKOM KORIZME 2012.

VELJAČA 2012.
22. veljače, srijeda - Pepelnica – predaja 'Stepinčeva križa' prvomu zagrebačkom dekanatu (Maksimirsko-trnjanskomu) na završetku euharistijskoga slavlja (u 18 sati); mladi župe sv. Petra apostola nose ga u svoju župu
23. veljače, četvrtak - Katedrala: nakon pjevane večernje (u 17.30 sati) i euharistijskoga slavlja (u 18 sati) slijedi klanjanje pred Presvetim (početak oko 18.30 sati) s posebnom molitvenom nakanom za duhovna zvanja
24. veljače, petak - Katedrala: u 17.30 sati pobožnost križnoga puta; u 18 sati euharistijsko slavlje
U župi sv. Petra apostola molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi kardinal Josip Bozanić.
26. veljače, nedjelja - I. korizmena nedjelja: Katedrala: u 18 sati – Kardinal s mladima. Liturgiju će animirati mladi Zagorskoga arhiđakonata i Franjevačka mladež
28. veljače, utorak - Katedrala: u 17.30 križni put; u 18 sati euharistijsko slavlje i kateheza za zaručnike (mons. M. Gorski)
U župi Sv. Pavla ap. u Retkovcu (Remetski dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi mons. Valentin Pozaić u 18, 15 sati.
29. veljače, srijeda - Katedrala: u 19 sati – čitanje Evanđelja po Marku (1. dio)

OŽUJAK 2012.
1. ožujaka, četvrtak - Katedrala: nakon pjevane večernje (u 17.30 sati) i euharistijskoga slavlja (u 18 sati) slijedi klanjanje pred Presvetim (početak oko 18.30 sati) s posebnom molitvenom nakanom za duhovna zvanja
2. ožujka, petak - Katedrala: u 17 sati pokorničko bogoslužje (s ispitom savjesti); u 17.30 sati pobožnost križnoga puta; u 18 sati euharistijsko slavlje
U župi Sv. Antuna Padovanskoga u Sesvetskim Selima (Sesvetsko-vugrovečki dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi mons. Ivan Šaško u 17.15 sati
3. ožujka, nedjelja - II. korizmena nedjelja: Katedrala: u 18 sati – Kardinal s mladima. Liturgiju će animirati mladi Turopoljskoga arhiđakonata i studentska mladež
6. ožujka, utorak - Katedrala: u 17.30 križni put; u 18 sati euharistijsko slavlje i kateheza za vjeroučitelje, katehete, prosvjetne djelatnike (mons. I. Šaško)
U župi Sv. Martina u Dugome Selu (Dugoselski dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi mons. Mijo Gorski u 17 sati
7. ožujka, srijeda - Katedrala: u 19 sati – čitanje Evanđelja po Marku (2. dio)
8. ožujka, četvrtak - Katedrala: nakon pjevane večernje (u 17.30 sati) i euharistijskoga slavlja (u 18 sati) slijedi klanjanje pred Presvetim (početak oko 18.30 sati) s posebnom molitvenom nakanom za duhovna zvanja
9. ožujka, petak - Katedrala: u 17 sati pokorničko bogoslužje (s ispitom savjesti); u 17.30 sati pobožnost križnoga puta; u 18 sati euharistijsko slavlje
U župi Muke Isusove u Vukomercu (Resnički dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi mons. Valentin Pozaić u 17 sati
10. ožujka, subota - Katedrala: u 18 sati - misa zadušnica za blagopokojnoga kardinala Franju Kuharića (10. obljetnica smrti)
11. ožujka, nedjelja - III. korizmena nedjelja: Katedrala: u 18 sati – Kardinal s mladima. Liturgiju će animirati mladi Karlovačko-goričkoga arhiđakonata, Dominikanska mladež i članovi Katoličke malonogometne lige
13. ožujka, utorak - Katedrala: u 17.30 križni put; u 18 sati euharistijsko slavlje i kateheza za športaše (mons. M. Gorski)
U župi Tijela Kristova u Sopotu (Novozagrebački dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem' (predvodi jedan od biskupa)
14. ožujka, srijeda - Katedrala: u 19 sati – čitanje Evanđelja po Marku (3. dio)
15. ožujka, četvrtak - Katedrala: nakon pjevane večernje (u 17.30 sati) i euharistijskoga slavlja (u 18 sati) slijedi klanjanje pred Presvetim (početak oko 18.30 sati) s posebnom molitvenom nakanom za duhovna zvanja
Korizmeni susret Kardinala s redovnicama
16. ožujka, petak - Katedrala: u 17 sati pokorničko bogoslužje (s ispitom savjesti); u 17.30 sati pobožnost križnoga puta; u 18 sati euharistijsko slavlje
U župi Sv. Josipa na Trešnjevki (Trešnjevački dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi biskup Mijo Gorski
18. ožujka, nedjelja - IV. korizmena nedjelja: Katedrala: u 18 sati – Kardinal s mladima. Liturgiju će animirati mladi Remetsko-sesvetskoga arhiđakonata, Mladi Karmela i članovi Katoličke odbojkaške lige
19. ožujka, ponedjeljak - Svetkovina sv. Josipa, zaručnika Bl. Djevice Marije
20. ožujka, utorak - Katedrala: u 17.30 križni put; u 18 sati euharistijsko slavlje i kateheza za branitelje (mons. I. Šaško)
U župi Uznesenja BDM u Stenjevcu (Kustošijski dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi mons. Valentin Pozaić  u 17, 30 sati.
21. ožujka, srijeda - Katedrala: 19 sati – čitanje Evanđelja po Marku (4. dio)
22. ožujka, četvrtak - Katedrala: nakon pjevane večernje (u 17.30 sati) i euharistijskoga slavlja (u 18 sati) slijedi klanjanje pred Presvetim (početak oko 18.30 sati) s posebnom molitvenom nakanom za duhovna zvanja
23. ožujka, petak - Katedrala: u 17 sati pokorničko bogoslužje (s ispitom savjesti); u 17.30 sati pobožnost križnoga puta; u 18 sati euharistijsko slavlje
U župi Sv. Kvirina na Pantovčaku (Gornjogradski dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi mons. Ivan Šaško u 18 sati.
25. ožujka, nedjelja - V. korizmena nedjelja: Katedrala: u 18 sati – Kardinal s mladima. Liturgiju će animirati mladi Katedralnoga arhiđakonata i Salezijanska mladež
26. ožujka, ponedjeljak - Svetkovina Navještenja Gospodinova
27. ožujka, utorak - Katedrala: u 17.30 križni put; u 18 sati euharistijsko slavlje i kateheza za medicinsko i zdravstveno osoblje (mons. V. Pozaić)
Nadbiskupijski pastoralni institut – 19 sati: Susret s umjetnicima (Kardinal i mons. I. Šaško)
28. ožujka, srijeda - U crkvi Sv. Franje Ksaverskoga, prije večernje sv. mise - molitva pred 'Stepinčevim križem': predvodi mons. Mijo Gorski u 17 sati.
29. ožujka, četvrtak - Katedrala: euharistijsko slavlje koje započinje u 18 sati s posebnom molitvenom nakanom za duhovna zvanja
Katedrala: Susret Kardinala s katekumenima u 19 sati
30. ožujka, petak - Katedrala: u 17 sati pokorničko bogoslužje (s ispitom savjesti); u 17.30 sati pobožnost križnoga puta; u 18 sati euharistijsko slavlje
Kardinal na Ksaveru u 20 sati predvodi pobožnost križnoga puta s mladima koji nose 'Stepinčev križ'

TRAVANJ 2012.
1. travnja, nedjelja - Nedjelja muke Gospodinove (Cvjetnica): u 10 sati u katedrali misa i blagoslov grančica; u 16 sati Kardinal predvodi pobožnost križnoga puta na Ksaveru; 'Stepinčev križ' se donosi u katedralu
4. travnja, srijeda - Katedrala: u 17 sati Liturgija časova s pjevanim 'Tužaljkama' proroka Jeremije
5. travnja, Veliki četvrtak - Katedrala: u 10 sati – Misa posvete ulja; u 19 sati - Misa Večere Gospodnje
6. travnja, Veliki petak - Katedrala: u 18 sati – Obredi Velikoga petka
7. travnja, Velika subota - Katedrala: u 21 sat – Obredi Vazmenoga bdijenja
8. travnja, nedjelja - Nedjelja uskrsnuća Gospodinovog
U mjesecu svibnju, uz Dan medija, predviđen je susret Kardinala s medijskim djelatnicima.

RASPORED ISPOVIJEDANJA U KATEDRALI TIJEKOM KORIZME:
U Katedrali se ispovijeda svaki dan:
• od 22. veljače do 3. ožujka: 7 - 11 i 17.30 - 19 sati
• od 4. do 10. ožujka: 7 - 10 i 16 - 19 sati
• od 11. do 17. ožujka: 7 – 11.30 i 16 – 19 sati
• od 18. do 21. ožujka: 7 – 13 i 16 – 19 sati
• od 22. ožujka do 2. travnja: 7 – 19 sati
• od 3. do 7. travnja: 7 – 20.30 sati

+++++++
 

"MISIJE U GRADOVIMA" - RASPORED MOLITVENOG HODA SA "STEPINČEVIM KRIŽEM"


 „Stepinčev križ“ u sklopu inicijative „Misije u gradovima“ bit će tijekom korizme u deset zagrebačkih župa, a liturgijska slavlja predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i pomoćni zagrebački biskupi mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

RASPORED:
1) 24. veljače (petak): u župi sv. Petra apostola (Maksimirsko-trnjanski dekanat) – predvodi Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u 18 sati
2) 28. veljače (utorak): u župi Sv. Pavla ap. u Retkovcu (Remetski dekanat) – molitva pred 'Stepinčevim križem' - predvodi mons. Valentin Pozaić, u 18,15 sati
3) 2. ožujka (petak): u župi Sv. Antuna Padovanskoga u Sesvetskim Selima (Sesvetsko-vugrovečki dekanat) – predvodi mons. Ivan Šaško, u 17,15 sati
4) 6. ožujka (utorak): u župi Sv. Martina u Dugome Selu (Dugoselski dekanat) – predvodi mons. Mijo Gorski, u 17 sati
5) 9. ožujka (petak): u župi Muke Isusove u Vukomercu (Resnički dekanat) – predvodi mons. Valentin Pozaić, u 17 sati
6) 13. ožujka (utorak): u župi Tijela Kristova u Sopotu (Novozagrebački dekanat) – predvodi mons. Ivan Šaško, u 18 sati
7) 16. ožujka (petak): u župi Sv. Josipa na Trešnjevki (Trešnjevački dekanat) – predvodi mons. Mijo Gorski, u 17,45 sati
8) 20. ožujka (utorak): u župi Uznesenja BDM u Stenjevcu (Kustošijski dekanat) – predvodi mons. Valentin Pozaić, u 17,30 sati
9) 23. ožujka (petak): u župi Sv. Kvirina na Pantovčaku (Gornjogradski dekanat) – predvodi mons. Ivan Šaško, u 18 sati
10) 28. ožujka (srijeda): u crkvi Sv. Franje Ksaverskoga – predvodi mons. Mijo Gorski, u 17 sati


Ono pak što smo na osobit način željeli povezati s blaženim Alojzijem, jest zajednička molitva vjernika grada Zagreba, po dekanatima. Odlučili smo da se utorkom i petkom u određenim župama našega Grada okupimo na molitvu oko istoga onog križa što ga je naš Blaženik nosio u Svetoj zemlji, na hodočašću 1937. godine. Tim Kristovim znakom pobjede, s obilježjem Stepinčeva života, zagrlit ćemo Zagreb, noseći sve naše potrebe i nakane. Tako ćemo povezati hod od prvostolnice, majke svih crkava Nadbiskupije, do križnoga puta na Cvjetnicu na Ksaveru. S križem i pred križem zajedno želimo moliti i u svome životu dublje otkrivati Krista, koji poziva na obraćenje, na brigu za naše bližnje, na sućut i zauzetost za dobro“, rekao je kardinal Bozanić u homiliji na Stepinčevo 10. veljače u zagrebačkoj prvostolnici govoreći o inicijativi „Misije u gradovima“ te o njezinim posebnostima u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

+++++

"PAZIMO JEDNI NA DRUGE DA SE POTIČEMO NA LJUBAV I DOBRA DJELA" (HEB 10, 24)

Poruka pape Benedikta XVI. za korizmu 2012.

Braćo i sestre, korizma nam još jednom pruža mogućnost razmišljati o središtu kršćanskog života: ljubavi. Naime to je pogodno vrijeme da, uz pomoć Božje riječi i sakramenata, obnovimo svoj hod u vjeri, i kao pojedinci i kao zajednica. To je put označen molitvom i zajedništvom, šutnjom i postom, u iščekivanju uskrsne radosti.
Ove godine želim iznijeti neka svoja razmišljanja u svjetlu kratkog biblijskog teksta preuzetog iz Poslanice Hebrejima: "Pazimo jedni na druge da se potičemo na ljubav i dobra djela" (10, 24). Ta je rečenica dio perikope u kojoj sveti pisac poziva pouzdati se u Isusa Krista kao najvišeg svećenika, po kojem smo zadobili oproštenje i otvoren put koji vodi Bogu. Plod prihvaćanja Krista je život koji počiva na tri teologalne kreposti: to jest pristupati Gospodinu "istinitim srcem u punini vjere" (r. 22), nepokolebljivim čuvanjem "vjere nade" (r. 23) u stalnoj budnosti da se zajedno s braćom čine "ljubav i dobra djela " (r. 24). Kaže se također kako je, kao potpora vjerniku u tom ponašanju u skladu s evanđeljem, važno sudjelovati na liturgijskim susretima i molitvi zajednice, upirući pogled u eshatološki cilj, to jest puno zajedništvo u Bogu (r. 25). Zaustavit ću se na retku 24 koji, u kratkim crtama, pruža dragocjen i trajno aktualan nauk o tri aspekta kršćanskog života: pozornost prema drugome, uzajamnost i osobna svetost.

1. "Pazimo": odgovornost prema našoj braći i sestrama.
Prvi aspekt predstavlja poziv da "pazimo": grčki izraz koji se koristi u tekstu je katanoein, koji znači dobro gledati, biti pozoran, svjesno promatrati, primjećivati neku stvarnost....
Pažnja prema drugom podrazumijeva da njemu ili njoj želimo dobro u svakom pogledu: tjelesnom, moralnom i duhovnom. Suvremena kultura je, čini se, izgubila osjećaj za dobro i zlo, zato treba ponovno snažno isticati da dobro postoji i da pobjeđuje, jer je Bog "dobar i dobrostiv" (Ps 119, 68). Dobro je sve ono što daje, štiti i promiče život, bratstvo i zajedništvo. Odgovornost prema bližnjemu znači, dakle, htjeti i činiti dobro drugome, u nadi da će i taj drugi postati osjetljiv na dobrotu i njezine zahtjeve. Zanimati se za brata znači otvoriti oči za njegove potrebe. Sveto pismo upozorava nas na opasnost da nam srca otvrdnu zbog svojevrsne "duhovne neosjetljivosti" koja nas čini slijepima za trpljenja drugih ljudi. "Paziti" na brata podrazumijeva također brigu za njegovo duhovno dobro. I tu želim podsjetiti na jedan aspekt kršćanskog života koji je, kako mi se čini, pao u zaborav: riječ je o bratskom ispravljanju poradi vječnog spasenja. Danas smo, općenito, vrlo osjetljivi kada se govori o brizi i ljubavi prema tjelesnom i materijalnom dobru drugih, ali kada je riječ o našoj duhovnoj odgovornosti prema braći zavladala je šutnja. Tomu nije bilo tako u prvoj Crkvi i u zajednicama doista zrelim u vjeri, koje su pokazivale brigu ne samo za tjelesno zdravlje brata, već također za zdravlje njegove duše u pogledu njegovog konačnog određenja…
2. "Briga jedni za druge": dar uzajamnosti.
To "čuvanje" u odnosu na druge u opreci je s mentalitetom koji, svodeći život isključivo na zemaljski vidik, ne promatra ga u eshatološkoj perspektivi i prihvaća svaki moralni izbor u ime individualne slobode. Društvo kao što je ovo današnje može postati gluho bilo na tjelesna trpljenja, bilo na duhovne i moralne životne potrebe. Ne smije tako biti u kršćanskoj zajednici! Apostol Pavao nas poziva da tražimo ono što vodi "miru i uzajamnom izgrađivanju" (Rim 14, 19) i koristi "bližnjemu na dobro, na izgrađivanje" (isto 15, 2), ne tražeći vlastitu korist "nego što koristi mnogima na spasenje" (1 Kor 10, 33). To uzajamno ispravljanje i opominjanje, u duhu poniznosti i ljubavi, mora biti sastavni dio života svake kršćanske zajednice.
Gospodinovi učenici, sjedinjeni s Kristom po Euharistiji, žive u zajednici koja ih međusobno povezuje kao udove istoga tijela. To znači da mi drugi pripada, njegov život, njegovo spasenje tiču se moga života i moga spasenja. Dotičemo ovdje jednu veoma duboku sastavnicu zajedništva: između našeg života i života drugih ljudi postoji neka međuovisnost, bilo u dobru bilo u zlu; i grijeh i dobra djela imaju jednu društvenu dimenziju. U Crkvi, Kristovom mističnom tijelu, ta uzajamnost nalazi svoju potvrdu: zajednica ne prestaje činiti pokoru i moliti za oproštenje za grijehe svoje djece, ali se također raduje neprestance i s klicanjem zbog svjedočanstava kreposti i ljubavi koje se javljaju u njezinu krilu. Neka se "udovi jednako brinu jedni za druge" (1 Kor 12, 25), kaže sveti Pavao, jer smo jedno tijelo. Ljubav prema braći, čiji jedan izraz – milostinja, koja je, zajedno s molitvom i postom, tipična korizmena praksa, ima svoj korijen u toj zajedničkoj pripadnosti. I u konkretnoj brizi za siromašne svaki kršćanin može izraziti svoje dioništvo u jednom tijelu koje je Crkva. Jedan je od pokazatelja pozornosti prema drugima u uzajamnosti također prepoznati dobro koje Gospodin čini u njima i zahvaljivati s njima za čudesne milosti koje dobri i svemogući Bog nastavlja izvoditi u svojoj djeci. Kada neki kršćanin otkrije u drugom djelovanje Duha Svetoga, mora se tome radovati i slaviti nebeskog Oca (usp. Mt 5, 16).

3. "Da se potičemo na ljubav i dobra djela": zajedno hoditi u svetosti.
Taj izraz iz Poslanice Hebrejima (10, 24) potiče nas razmišljati o općem pozivu na svetost, neprestanom napredovanju u duhovnom životu, stremljenju većim karizmama i ljubavi koja će biti sve uzvišenija i plodonosnija (usp. 1 Kor 12, 31-13, 13). Briga jednih za druge ima za cilj uzajamno poticanje na sve veću djelatnu ljubav koja nas, "kao svjetlost svanuća, koja je sve jasnija do potpunog dana" (Izr 4, 18), potiče da živimo svaki dan kao predokus dana koji ne pozna zalaza koji nas očekuje u Bogu. Vrijeme koje nam je dano u našem životu je dragocjeno za otkrivanje i vršenje dobrih djela, u Božjoj ljubavi. Tako sama Crkva raste i razvija se da prispije punini uzrasta Kristova (usp. Ef 4, 13). U toj perspektivi dinamike rasta smješten je naš poziv na uzajamno poticanje da bismo prispjeli punini ljubavi i dobrih djela.
Nažalost, uvijek je prisutna napast mlakosti, gašenja Duha Svetoga, odbijanja da "oplodimo talente" koji su nam dani za naše vlastito i za dobro drugih ljudi (usp. Mt 25, 25 sl.). Svi smo primili duhovna i materijalna dobra koja su korisna za ispunjenje Božjeg nauma, za dobro Crkve i za naše osobno spasenje (usp. Lk 12, 21b; 1 Tim 6, 18). Duhovni učitelji podsjećaju da u vjerskom životu onaj koji ne napreduje, nazaduje. Draga braćo i sestre, prihvatimo trajno aktualan poziv da težimo "visokom mjerilu redovitog kršćanskog života" (Ivan Pavao II., Apost. pismo Novo millennio ineunte [6. siječnja 2001.], br. 31). Mudrost Crkve u priznavanju i proglašavanju blaženstava i svetosti nekih uzornih kršćana ima također za cilj probuditi želju za nasljedovanjem njihovih kreposti. Sveti Pavao potiče: "Pretječite jedni druge poštovanjem!" (Rim 12,10).
Neka u svijetu koji traži od kršćana novo svjedočanstvo ljubavi i vjernosti Gospodinu svi osjete koliko je prijeko potrebno to nastojanje u pretjecanju u ljubavi, služenju i općem dobru (usp. Heb 6, 10). Taj je poziv posebno snažan u svetom vremenu priprave za Uskrs. Uz želju za svetom i plodnom korizmom, povjeravam vas zagovoru Blažene Djevice Marije i svima od srca udjeljujem apostolski blagoslov!

Iz Vatikana, 3. studenoga 2011.                                                    Papa Benedikt XVI.

+++

 

POSLANICA ZA TJEDAN SOLIDARNOSTI I ZAJEDNIŠTVA S CRKVOM I LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

 Doista, gdje vam je blago, ondje će vam i srce biti. (Lk 12,34)
Dragi vjernici, korizma je za nas vjernike vrijeme kada nastojimo učvrstiti i produbiti svoju vjeru, te se više posvećujemo molitvi, postu i pokori, kako nas na Pepelnicu poziva sv. Matej (Mt 6, 1-6.16-18). Isus nam je dao primjer kakvi trebamo biti prema Ocu i ljudima: ponizni, blagi, strpljivi, dobrohotni, znati trpjeti, vršiti svoju misiju.
Treća korizmena nedjelja već je šestu godinu prepoznata kao vrhunac Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, kada prikupljamo i materijalnu pomoć za naše sunarodnjake. Kolektom koja se na današnji dan prikuplja u župama u cijeloj Hrvatskoj pomažemo našim sunarodnjacima u materijalnim potrebama. Međutim, ovom akcijom želimo ih i ohrabriti da ne popuštaju pred malodušnosti, da ne bježe od odgovornosti čekajući da netko drugi rješava njihove teškoće. Želimo im biti podrška u nastojanjima da se zlu odlučno suprotstave snagom dobra, da im križ koji nose bude putokaz i svjetlo, da se svladaju bolna iskustva prošlosti kako bi se u istini gradilo društvo dostojno čovjeka i ugodno Bogu. Prisjetimo se stoga riječi Svetog Oca Ivana Pavla II. koje je izgovorio za svoga drugoga pastoralnog pohoda Bosni i Hercegovini a kojima nas ohrabruje da udruženim snagama i uzdajući se u Boga možemo i moramo malo - pomalo, liječiti nezacijeljene rane koje nosimo s obje strane granice:
"Budite glavni graditelji svoje budućnosti! Vaše istinsko blago čini postojanost vašeg karaktera te vaša bogata ljudska kulturna i vjerska baština po kojoj se poznajete. Ne mirite se sa sudbinom! Uistinu, nije lako početi iznova. To traži žrtvu i postojanost, a zahtijeva također vještinu sijanja i strpljivost čekanja. Ali znajte da je ponovni početak ipak moguć. I uzdajte se u Božju pomoć, kao i u čovjekovu poduzetnost!"
Ove očinske, prijateljske i ohrabrujuće Papine riječi zavrjeđuju da ih dobro upamti ova naša generacija, ali i one koje dolaze. Čuvajući ih u pameti i srcu, one nas nadahnjuju da iskažemo svoju solidarnost sa sestrama i braćom u Bosni i Hercegovini. Tako molitvenim hodom organiziranim u župama diljem Hrvatske u tjednu od 5. do 11. ožujka 2012. svjedočimo našim dragim sunarodnjacima iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine da znamo što su proživjeli, da nam je poznata njihova duga kušnja, da znamo za težinu patnje koja svakodnevno prati njihov život, kao i za napast što na njih vreba - kako ne bi izgubili hrabrost i nadu u bolju budućnost. Nadahnuti primjerom Isusove majke Marije, koja je vjerno pratila svoga Sina na križnome putu, i svi mi, vjernici u Hrvatskoj, osobito molimo za čvrstoću vjere hrvatskog naroda u našoj Domovini i u Bosni i Hercegovini te širom svijeta, kamo su mnogi otišli i u ovo naše vrijeme.
Vjerujemo da se budućnost solidarnosti treba graditi na zajedništvu osoba, a ponajprije u obitelji. Iskonsko i odgovorno zajedništvo koje se njeguje u obitelji temelj je i škola društvenoga zajedništva i solidarnosti. Bez solidarnosti u obitelji neće biti ni solidarnosti izvan obitelji. Bez shvaćanja i obrane obitelji, neće se moći shvatiti društvo kao ljudsku obitelj, a ni Crkvu niti župu kao veliku obitelj kršćana. Podsjetio nas je na to i posjet svetog oca Benedikta XVI, kada smo osobito među našim mladima vidjeli da postoji druga i drukčija Hrvatska, ona mlade generacije neopterećene podjelama i svađama, ona koja treba dobiti priliku da zemlji osigura budućnost.
Istu tu solidarnost, zajedništvo i povezanost, unatoč granicama dviju država, osjetili smo i ove godine na redovitom zajedničkom zasjedanju biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Neka naša braća u vjeri u Bosni u Hercegovini po djelima naše solidarnosti osjete da pratimo i znamo njihove potrebe, te da činimo ono na što nas Isus potiče i poziva: da čineći dobro pobjeđujemo zlo. Pokažimo da djelotvorna ljubav prema bližnjemu nadilazi križ bolesti, nemoći, siromaštva i ostavljenosti; drugim riječima: križ svih mogućih kriza. Pokažimo da je ona put do uskrsnuća, do novog života. Plodna korizma siguran je put do Života.
Na Pepelnicu 2012.
                                                                    Josip Mrzljak,
                                                     varaždinski biskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa


 

arhiva_aktualne_teme

Sveta misa
radnim danom u 6,30 sati
nedjeljom i blagdanom u 9 i 17 sati

Euharistijsko klanjanje
svaki dan od 7 do 17 sati

Molitva svete krunice i blagoslov
svaki dan u 16,30 sati

Plan adoracije i nakane
Liturgijski kalendar

Copyright © 2017 Corpus Domini. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).