IZ KRONIKE KAPELE CORPUS DOMINI

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 24 Srpanj 2011 09:46

NEKI VAŽNIJI DOGAĐAJI IZ KRONIKE
KAPELE CORPUS DOMINI
1941. – 20.07. - 2011.
Priredio P. Crnjac
U svetoj godini 1940.-1941. ostvarena je želja i trajni san Društva sveudiljnoga klanjanja Presvetom Oltarskom Sakramentu da se uredi Dom Božje Providnosti i kapela Corpus Domini koja bi bila prvo mjesto sveudiljnoga klanjanja-adoracije na tlu naše domovine Hrvatske i spomen na 1300 godina krštenja Hrvata.
Čini se da je to bilo djelo Božje, jer sva Božja djela potječu ni iz čega i pokažu se kao prava božanska djela.
1934. „Dom Božje Providnosti“ je zamisao Društva sveudiljnog klanjanja da okuplja žensku mladež koja je siromašna i nalazi se na šegrtovanja. To je bio svojevrstan omladinski dom ženske mladeži. On je prvotno bio u Frankopanskoj ulici u prostorima sestara Milosrdnica. Želja je bila društva da sagradi svoj dom u kojem će ostvarivati svoj apostolat na dobro obrtničke ženske mladeži. Iz Dnevnika i Izvještaja o radu Društva saznajemo za brojna imena zauzetih gospođa: predsjednica Marija Eltz, podpredsjednice: Marija Springensfeld, Ladislava Šaban, tajnica Marija Jamnicky, 14 članica odbora, šest članova izvan Zagreba, i na stotine podupiratelja društva. Duhovnik  Društva  bio je dr. Josip Lach, sveučilišni profesor, a glavni pokrovitelj nadbiskup Alojzije Stepinac. Duhovnik Josip Lach,  je 7. travnja 1940. imenovan pomoćnim biskupom zagrebačkim. Ostao je duhovnik društva sve do njegova prestanka rada 1945. godine i formalnog ugasnuća nestanka 20. svibnja 1959. godine.
 1939. polovicom ožujka blagoslov kamena temeljca za gradnju Doma Božje Providnosti. Slovenski arhitekt Jože Plečnik dao je idejni nacrt građevine koji su razradili dosad nepoznati arhitekti iz Zagreba. Arhitektonski kompleks zgrade nosi u sebi obrise moderne. Sastavljen je iz tri pravokutnika u tlocrtu. Sjeverni dio zapadnim pročeljem objedinjuje prostor kapele i Doma, koji je sada samostana Sestara Pohoda Marijina, a treći dio u kojem je bila dvorana, uvučen je prema zapadu u odnosu na liniju pročelja kapele. Podrumska zona obrađena je u rustici. Sjeverni dio kapele otvoren je sa četiri uska visoka pravokutna prozora, na kojima su sada uređeni novi vitraji.
Kompleks zgrada je prvobitno imao ravni krov, ali su u novije vrijeme (1988.) podignuta dva krova na dvije vode pokrivena s biber crijepom. Na krovu iznad kapele nalazi se crkveno zvono novo postavljeno (2010.) 
Interijer kapele uređen je u stilu benediktinske škole sakralne umjetnosti iz Beurona u Južnoj Njemačkoj.  Neobičnim slučajem dvije benediktinke u vrijeme gradnje Doma Božje Providnosti došli su na vizitaciju samostana benediktinki u Južnu Hrvatsku. Obje su bile umjetnice, a jedna od njih s. Gertruda Dold bila je učenica samog Desiderija Lenza, osnivača benediktinske škole sakralne umjetnosti u Beuronu. Voditeljice Društva sveudiljnog klanjanja zamolile su s. Gertrudu Dold da načini nacrte uređenja interijera kapele u duhu beuronske sakralne umjetnosti. Inače, škola sakralne umjetnosti iz Beurona bila je poznata po gradnji kapela i postavljanju freska u njima. Oni su tako uredili kapele u Beuronu, u Parizu, Pragu i Monte Cassinu. S. Gertruda Dold nakon dva mjeseca boravka u Hrvatskoj bila je obolila i hitno operirana u Zagrebu. Za to vrijeme dovršila je nacrte interijera i dala ih na izradu. Konkretno uređenje interijera vodila je akademska kiparica Mila Vod koja je postavila svoja dva kipa Srca Isusova i Srca Marijina. Freske je izradio prema danim nacrtima akademski slikar Dragutin Maraković i njegov pomoćnik Antun Mejzdić.
1941. gradnju kapele sponzorirali su dobrotvori: papa Pio XII. poklonio je glavnu fresku u svetištu, Zora Vasić, članica odbora Društva darovala je freske anđela i Gospe, operna pjevačica Milka Trnina darovala je medaljone sv. Josipa Cottolenga i župnika Arškog, oltar od grčkog mramora darovao je kanonik Stjepan Korenić, ispovjedaonicu  je poklonio biskup Franjo Salis-Sewis, željezna vrata pričesne ograde poklonio je nadbiskup Alojzije Stepinac.
20. srpnja 1941. Dopodne bila je posveta kapele Corpus Domini. Kapelu je posvetio biskup Josip Lach, duhovnik Društve sveduljnog klanjanja. Pod misom je pjevao zbor sestara Milosrdnica pod vodstvom Luize Kozinović. Poslije podne je bila večernja i svečana akademija koju su pripremile štićenice Doma Božje Providnosti. Na svečanosti je nazočio i nadbiskup Alojzije Stepinac.
1941. 11. rujna imenovan svećenik Josip Sinković za prvog dušobrižnik i upravitelja kapele Corpus Domini.
1943. 16. kolovoza Okružnica nadbiskupa A. Stepinca o sveudiljnom klanjanju u kapeli Corpus Domini. Službeni početak 1. listopada 1943
1943. 20. listopada dolaze sestre Presvete Euharistije iz Slovačke da vode kapelu Cropus Domini. Zbog ratnih opasnosti ostaju samo do 8. veljače 1944. godine.  
1945. pred završetak godine na  još neutvrđeni datum prestaje raditi Dom Božje providnosti.
1947. 3. veljače: Rajonski odbor Trešnjevka donosi odluku o oduzimanju velike dvorane od 95 m2 i pratećih prostorija iz Doma Božje providnosti. Odluka stupa na snagu 3. rujna 1948. godine. U dvoranu se useljava poduzeće Granit, a poslije toga omladinska organizacija, društvo „Naša Djeca“ i druge političke organizacije. Oni su svojim radom ometali rad kapele. 
1947.:1. rujna biskup Josip Lach dovodi sestre Pohoda Marijina da osnuju svoj samostan i čuvaju kapelicu Corpus Domini. Život postaje vrlo težak i napet zbog malog prostora ali i  zbog aktivnosti prkosnih podstanara.
1949. 24. svibnja osnovan je samostan sestara Pohoda Marijina i traženo pravo na vlasništvo cijele zgrade Doma Božje Providnosti.
1952. do 1965. vode se sudski procesi za dokazivanje vlasništva zgrade i povrat u nadležnost sestara. Proces vodi odvjetnik Zlatko Kuntarić. Sudski procesi se vode u stilu potegni- povuci s komunističkim vlastima koji nisu priznavali samostalno sudstvo već su sprovodili partijske odluke. Posljednji  proces je bio na saveznom sudu u Beogradu 1965. Tome je pripomogla poplava unatoč svojoj razornoj moći.  
 1960. dušobrižnik kapele svećenik Ivan Suić. U kapeli se odvija intenzivan katehetski rad s mnogo prvopričesnika, krizmanika i ministranata.
1964. poplava Save u Zagrebu. Kapela i zgrada samostana bile su pod vodom. Morala se izvesti potpuna sanacija temelja i zidova kapele.
1969. dušobrižnik kapele Vladimir Labudić. Razvija vrlo intenzivan katehetski radu u kojem sudjeluju i sestre Pohoda Marijina. Imaju godišnje 126 prvopričesnika i 130 krizmanika.
1986. 4. lipnja nakon 17 godina vođenja kapele umro Vladimir Labudić.
1986. imenovan dušobrižnikom Juraj Fauković  koji ostaje do 1994. godine.
1988. uređenje krova kapele Corpus Domini i zgrade samostana. Prvotni ravni krov zamijenjen je krovom na dvije vode.
1989- 1990. Restaurator Mira Štimac sa suradnicima restaurira freske u kapeli Corpus Domini.
1995. dušobržnik kapel Jozo Krstanović
1996. 1. lipnja upravitelj kapele Pavao Crnjac, profesor na NKG.
1998. 12. svibnja hodočašće u Rim za proglašenjem Sedam madridskih mučenica iz reda Sestara Pohoda Marijina.
1998. 1. listopada: postavljen novi euharistijski križ ispred kapele. Križ je prema zamisli rektora kapele oblikovao akademski kipar Vinko Fabris. Radove je izvela tvrtka  „Metal-product“ iz Odre, a postolje i okoliš uredila tvrtka „Novos“ iz Zagreba. Križ je blagoslovio 18. listopada mons. Giulio Einaudi, apostolski nuncij Svete Stolice u Republici Hrvatskoj.
2000. za Uskrs, postavljen je uz postojeći, pokretni novi oltar, okrenut prema narodu, koji je darovao kardinal Josip Bozanić. Oltar je izrađen u radionici ing. Anđelka Živkovića iz Sesveta.
2000. na Bijelu nedjelju prvi prijenos Svete misa na HRT iz Corpus Domini.
2010. obnovljeno krovište i uređena fasada kapele i samostana sestara Pohoda Marijina.
2010. 15. ožujka uz veliko mnoštvo vjernika relikvije sv. Margarete Alacoque na štovanju u kapeli Corpus Domini. Svetu misu predvodio mons. Valentin Pozaić sa Rektorom, p. Andrej Voskom i svećenicima dehonijancima.
2010. 10. travnja rektor kapele Pavao Crnjac blagoslovio novo zvono
2010.  obilježen jubilej sestara: 400 godina od osnutka reda.
2010. 1. svibnja hodočašće u Annecy, na grobove sv. Franje Saleškog i sv. Ivane Franciske de Chantal, utemeljitelja reda sestara Pohoda Marijina.
2010. 5. lipnja svečani završetak jubileja sestara Pohoda Marijina. Svetu misu i propovijed održao kardinal Josip Bozanić. Primio na dar 400 izmoljenih krunica.

2011. 23. lipnja za Tijelovo blagoslov novih vitraja. Blagoslov i tijelovsku procesiju predvodio mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij.
2011. 12. srpnja posjet s. karmelićanke Marije Lucije Vincek, misionarke u Nigeriji.
2011. 20. srpnja obilježena 70 obljetnica posvete kapele Corpus Domini. Svetu misu predvodio mons. Juraj Kolarić, predstojnik ureda za kulturu i crkvena kulturna dobra.

                                          ++++++++++++++++

"Vječno klanjanje Presvetom Otajstvu“: okružnica nadbiskupa A. Stepinca
„…Preporučujem braći svećenicima iz Zagreba, kad ih put nanese do crkvice Corpus Domini, crkvice Vječnog klanjanja, da se rado svrate u nju i dadu počast Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Posebno pak stavljam to isto na srce svima članovima katoličkih organizacija među katoličkim muževima i ženama, mladićima i djevojkama, a i među djecom, da ne bude dana, kad ne bi netko barem od organiziranih katolika došao tamo, da se pokloni svome Bogu.
U ovim danima opće kušnje i nevolje ništa nas drugo ne može spasiti nego molitva. I što se više ruku bude dizalo k nebu i revnije molilo, to više se smijemo nadati blagoslovu s neba. A najviše svakako po molitvi pred Onim, koji je rekao – bez mene ne možete ništa učiniti!
Neka euharistijski Spasitelj izlije iz ovog mjesta obilje svetog blagoslova na naš grad Zagreb, čitavu našu nadbiskupiju i čitav naš hrvatski narod!

U Zagrebu, dne 16. kolovoza 1943.          Alojzije, nadbiskup, v.r
                                                                   ++++++
„Crkva Corpus Domini ima isključivu svrhu u gradu Zagrebu da u njoj preko dana bude izloženo Presveto Otajstvo i da vjernici mogu dolaziti u crkvu i klanjati se prisutnom Euharistijskom Spasitelju, zahvaljivati  mu, davati mu zadovoljštinu i moliti njegovo milosrđe za grad Zagreb i za Crkvu u njemu. Stoga ta crkva ne može služiti bilo kojoj privatnoj grupi koja bi u njoj, paralelno sa euharistijskim pobožnostima, vršila kakve druge pobožnosti…»
U Zagrebu, 29. listopada 1996. godine.
Franjo kardinal Kuharić, nadbiskup
++++++
„Dragi vjernici, osobito vi koji živite na našoj Trešnjevci: Dolazite ovamo! Dolazite s malom djecom! Djeca i te kako osjećaju Božju blizinu. Djeca su otvorena Bogu. Tu je odnos direktan. Zato dovedite djecu nakratko. Ovdje u tišinu pred Bogom ljubavi. Bit će to blagoslov za njih, za vas i za naše obitelji…“
Kardinal Josip Bozanić u Corpus Domini, 5. lipnja 2010.