Alternative flash content

Requirements

KORIZMENA PORUKA KARDINALA JOSIPA BOZANIĆA

PISMO KARDINALA JOSIPA BOZANIĆA NA POČETKU KORIZMENOGA VREMENA

Draga braćo i sestre u našoj Zagrebačkoj Crkvi!
1. Korizmu su kršćanski vjernici od starine živjeli kao osobito prikladno vrijeme za rast u vjeri, kako bi se dubljim ulaženjem u svoja srca i osluškivanjem Božje blizine, darom milosrđa nebeskoga Oca, ponovno vratili u radost zajedništva s Bogom. Četrdeset milosnih dana posebne priprave upućuje na velika razdoblja u povijesti spasenja, na susrete Boga i čovjeka koji su mijenjali i pročišćavali čovjeka od svega što ga je udaljavalo od istinske radosti i dostojanstva koje mu je Bog podario.
Korizma hrvatskih vjernika ove godine u sebi sadrži posebno raspoloženje iščekivanja i poziv na 'pripremu u pripremi'. Osim što s čitavom Crkvom započinjemo pripremu za proslavu Kristova uskrsnuća, ujedno se pripremamo i za pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, 4. i 5. lipnja ove godine, pri čemu naša Zagrebačka nadbiskupija ima posebnu čast i odgovornost, radost i zadaću, budući da će Sveti Otac ta dva dana boraviti baš u Zagrebu.
Ta priprema nije tek organizacija izvanjskoga događaja kojemu se sadržaj iscrpljuje u prolaznoj primjetljivosti ili u nekom zemaljskom interesu. On je povezan s dubokim smislom našega postojanja, sa životnim vrijednostima, s vjerom i načinom življenja u našim obiteljima i cjelokupnome društvu, te s pogledom prema onome na što Bog poziva nas u našoj odgovornosti za ljude i stvoreni svijet.

2. Na prvu korizmenu nedjelju ove nam godine Crkva naviješta Božju riječ koja na dojmljiv način stavlja pred nas otajstvo grijeha i otajstvo milosti, u kojemu možemo lako prepoznati svoje živote i okolnosti u kojima živimo.
Kao odgovor na kušnju kojoj ne odolijevaju prvi ljudi, Bog daje svoga Sina Isusa koji pobjeđuje kušnju i svakomu kršćaninu omogućuje da u vlastitome grijehu ne gleda samo svoj pad, nego i prigodu da upozna Božju milost i put obraćenja.
Znamo da kušnja razdire ljudsko srce i redovito djeluje tako da ostavlja trag nezadovoljstva i osjećaj uskraćenosti. Kao da govori: ako se čovjeku ne dopušta samo djelić nečega, oduzima mu se sve. Snaga ljudske želje, koja ne prepoznaje vlastitu stvorenost i vlastitu smrtnost, čovjeka vodi putovima umiranja i straha. Napasnik zna da je smrt koja ne računa s Bogom najveća prijetnja čovjeku. Ujedno zna da je najveća i najpogubnija prijevara za čovjeka živjeti u uvjerenju da si sam može dati život i čuvati ga zgrtanjem imetka, raznim oblicima moći ili težnjom za slavom. Tko usvoji takav životni stav, ulazi u najdublje ropstvo straha (usp. Heb 2,14-15).
3. U društvenim prilikama u kojima živimo susrećemo se s pitanjima koja ne možemo i ne smijemo prečuti. Iz dana u dan susrećemo se s različitim potrebama ljudi i izazovima ljudskoga trpljenja. Sudionici smo događaja i doživljaja u kojima se javljaju dvojbe, nesigurnosti i nejasnoće, stvarajući preduvjete za oblikovanje kušnja. Upravo zbog toga je važno ono što nam naviješta evanđelje o Isusu u pustinji.
Isus ne niječe kušnju i ne bježi od nje, nego se s njome suočava. Njegova je pobjeda unutarnja, a ostvarena je oslanjanjem na Božju riječ. Spominjati se Božje riječi, daje mogućnost ponovnog susreta na putu oslobađanja iz ropstva, jer taj spomen traži duhovni događaj koji uprisutnjuje Boga čovjekovu srcu.
Kušnje s kojima se Isus susreće obuhvaćaju sve ljudske kušnje, a odnose se na pitanja brzoga stjecanja imetka, odnosno na gospodarstvo; zatim na pitanja osvajanja zemaljske vlasti i jačanje moći, odnosno na politiku te konačno, na pitanje o najdubljim vrijednostima kojima se klanjamo, a to znači na našu vjeru i na životne oslonce na kojima se nalaze i kojima se mjere svi drugi odnosi.

4. Život, u kojemu se ne uspijeva vidjeti Božju prisutnost, tako često nalikuje pustoši u kojoj ima mjesta samo prividu i prijevari. Isus na početku svoga javnoga djelovanja prolazi upravo takvim putem; prolazi kroz kušnje koje razgolićuju laž i oholost te pokazuju što je život u svojoj dubini. Isus započinje svoj put prema proslavi, da bi nas oslobodio svakoga straha. Početak njegova javnog djelovanja očituje da se život ne može graditi na temeljima u kojima je Bog zanemaren i u kojima se ne računa da je konačni oslonac pouzdanje u Onoga koji je gospodar svakoga života i koji je svoga Sina darovao iz ljubavi prema nama.
Isus je prihvatio da ga Duh odvede u pustinju, kako bi pred Božjim neprijateljem ponavljao Božje riječi, izgovorene izabranomu narodu na putu Izlaska iz ropstva kada je gladovao i žeđao i kada se klanjao idolima, iskušavan težinom pustinje. Te riječi danas ponavlja i nama, kako bismo ostali ispunjeni pouzdanjem i bili vjerni.
Ta prva pustoš navijestila je drugu – Kristovu smrt na križu. I tada, predan neprijateljima u ruke, izmučena tijela i iskušan patnjom ponavlja Božju riječ (Mt 27,46). U najdubljoj napuštenosti i samoći njegova je molitva puna pouzdanja. Poslušan toj riječi bio je uskrišen a po njegovoj je poslušnosti pobijeđena smrt i strah pred njom; nadvladana je najveća kušnja i ponovno je uspostavljeno zajedništvo Boga i čovjeka.

5. Braćo i sestre, pripremu za Papin pohod živimo kao 'zajedništvo u Kristu'. Kao što nas korizmeno vrijeme vraća na početak naše povezanosti s Bogom i na obraćenje, ta priprema nas vraća na duboke razloge našega kršćanstva, na pripadnost Crkvi, na međusobnu vjerničku povezanost po sakramentima kršćanske vjere, na zauzeto življenje nesebičnosti u našoj domovini Hrvatskoj.
Pohod pape Benedikta XVI. obuhvaća sve pore našega crkvenoga, narodnoga i društvenoga života. Susrest će se s nama na raznim mjestima, pa tako u Hrvatskom narodnom kazalištu s predstavnicima znanosti, umjetnosti, gospodarstva i politike te s predstavnicima drugih vjerskih zajednica, kao i s mladima na Trgu bana Josipa Jelačića, u subotu, 4. lipnja ove godine; zatim sa svećenicima, redovnicima i redovnicama, bogoslovima, redovničkim kandidatima i kandidaticama u zagrebačkoj prvostolnici u nedjelju, 5. lipnja. Ipak, s razlogom smo pozornost stavili na obitelj i njezine vrijednosti, te će euharistijsko slavlje na zagrebačkome hipodromu u nedjelju, 5. lipnja, biti ujedno i prvi Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji.
Svako naše djelo u Crkvi ima svoje početke u poniznoj molitvi. Stoga, nakon što smo mi, hrvatski biskupi, posebnim pismom pozvali sve vjernike na molitvu za obitelj na nedjeljnim euharistijskim slavljima, činim to i kao vaš nadbiskup, te vam toplo preporučujem da Molitvu za obitelj molite na misama i tijekom drugih liturgijskih slavlja, kao i u raznim prilikama obiteljskoga i društvenoga života. Po toj molitvi stavljamo pred Boga veliku nakanu ištući dobrobit za Crkvu i naš narod. Ujedno vas potičem na ustrajnu molitvu za papu Benedikta i za plodove njegova pohoda našoj Domovini.
Takva nas molitvena povezanost čini osjetljivijima za djela milosrđa te nam istodobno otvara put onoga zajedništva koje se ostvaruje ponajprije pomirenjem s Bogom i bližnjima. Zato vam stavljam na srce istinu da je najbolji put priprave za radost Uskrsa i Papinoga pohoda slavlje sakramenta pomirenja, primanje Božjega oproštenja u ispovijedi kojoj u danima korizme svakako pristupite, prihvaćajući Božju snagu oslobođenja od okova grijeha i tuge, koja se po grijehu uvlači u ljudsko srce.

6. Posebnost pripreme za Papin pohod u našoj Nadbiskupiji, korizmeno-uskrsni je hod s likom Majke Božje od Kamenitih vrata po svim župama Nadbiskupije. Od početka mjeseca ožujka oko Majčina se lika vjernici okupljaju na molitvu, a organizirani su i zajednički dekanatski susreti i molitve. Taj lik će nas voditi životnim stazama diljem Nadbiskupije i čudesno nas povezati u zajedništvu naše nadbiskupijske Crkve, kako bismo se pod Majčinim zagovorom našli zajedno s Papom u Zagrebu. Stoga pozivam sve, a posebno mlade vjernike, da rado idemo tim Majčinim hodom u zajedništvu vjere, ne samo u svojoj župi, nego i drugdje u svome dekanatu i u Zagrebu. Mlade pozivam da se organiziraju po župama i da ne propuste biti sudionici ljepote događaja tih jedinstvenih dana u našoj povijesti, te da se kao dragovoljci odazovu potrebama nadbiskupijske organizacije Papinoga pohoda.

Naime, molitveni pohod po župama završit će 28. svibnja, kada započinje ovogodišnja proslava svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata, a koja će se odvijati do 3. lipnja sa svečanim misnim slavljima u zagrebačkoj prvostolnici, gdje će se nalaziti njezin lik. Ujedno će to biti neposredna duhovna priprema i uvod u središnje događaje: bdijenje mladih sa Svetim Ocem, 4. lipnja uvečer, i zajedničku Euharistiju svih vjernika na hipodromu, 5. lipnja. Stoga vas, draga braćo i sestre, pozivam da svi koji možete dođete na susrete sa Svetim Ocem, osobito na euharistijsko slavlje s Papom u nedjelju 5. lipnja na zagrebačkom hipodromu.
Zbog svega rečenoga, imajte u vidu da u Zagrebačkoj nadbiskupiji u nedjelju 5. lipnja prije podne ne će biti misnih slavlja u župnim i drugim crkvama. Mise te nedjelje neka se u župama slave u subotu 4. lipnja navečer, kao i u nedjelju 5. lipnja navečer. Neka se vjernike pravodobno obavijesti o rasporedu misa u tim danima.

7. Draga braćo i sestre, svjedoci smo brojnih primjera svetačkih života koji nas krijepe i pokazuju snagu privlačnosti Radosne vijesti, kao i način kako živjeti kršćanski poziv. Sveti Otac je među hrvatskim likovima svetih i blaženih posebno istaknuo lik bl. Alojzija Stepinca. Svojim pohodom na Blaženikov grob Papa ga stavlja i pred nas. Upravo je blaženi Alojzije, tragom Kristova otajstva, na kušnje odgovorio pouzdanjem u Boga i strpljenjem koje se nije odreklo istine. Njegov nam primjer svijetli i njegov nas zagovor jača u svim životnim prilikama i neprilikama, osobito u brizi za naše bližnje u raznim potrebama, kao i za Domovinu u prijelomnim vremenima.
Molbom Blaženoj Djevici Mariji, koju u litanijama zazivamo Uzrokom naše radosti obraćam se Bogu da udijeli blagoslov svima vama, roditeljima i djeci, mladima i starijima, djedovima i bakama, svim obiteljima, a na poseban način bolesnima. Bog nam nudi novu nadu Uskrsa. Ponesimo je svima koji trebaju naše riječi i naša djela. I Bog mira neka bude sa svima vama!
Vaš nadbiskup Josip Bozanić
U Zagrebu, 5. ožujka 2011. godine.

 

arhiva_aktualne_teme

Sveta misa
radnim danom u 6,30 sati
nedjeljom i blagdanom u 9 i 17 sati

Euharistijsko klanjanje
svaki dan od 7 do 17 sati

Molitva svete krunice i blagoslov
svaki dan u 16,30 sati

Plan adoracije i nakane
Liturgijski kalendar

Copyright © 2017 Corpus Domini. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).